Pojava mrežnih paketnih brokera sljedeće generacije donijela je značajan napredak u radu mreže i sigurnosnim alatima. Ove napredne tehnologije omogućile su organizacijama da postanu agilnije i usklade svoje IT strategije sa svojim poslovnim inicijativama. Međutim, uprkos ovom razvoju, i dalje postoji rasprostranjena slijepa tačka u praćenju mrežnog prometa koju organizacije moraju riješiti.
Brokeri mrežnih paketa (NPB)su uređaji ili softverska rješenja koja djeluju kao posrednici između mrežne infrastrukture i alata za nadzor. Oni omogućavaju uvid u mrežni promet agregiranjem, filtriranjem i distribucijom mrežnih paketa različitim alatima za nadzor i sigurnost. NPB-ovi su postali ključne komponente modernih mreža zbog svoje sposobnosti da poboljšaju operativnu efikasnost i unaprijede sigurnosnu poziciju.
S obzirom na širenje inicijativa za digitalnu transformaciju, organizacije se sve više oslanjaju na složenu mrežnu infrastrukturu koja se sastoji od brojnih uređaja i heterogenih protokola. Ova složenost, u kombinaciji s eksponencijalnim rastom obima mrežnog prometa, otežava tradicionalnim alatima za praćenje da održe korak s trenutnim stanjem. Brokeri mrežnih paketa pružaju rješenje za ove izazove optimizacijom distribucije mrežnog prometa, pojednostavljenjem protoka podataka i poboljšanjem performansi alata za praćenje.
Brokeri mrežnih paketa sljedeće generacijeproširili su mogućnosti tradicionalnih NPB-ova. Ova poboljšanja uključuju poboljšanu skalabilnost, poboljšane mogućnosti filtriranja, podršku za različite vrste mrežnog prometa i povećanu programabilnost. Sposobnost rukovanja velikim količinama prometa i inteligentnog filtriranja relevantnih informacija omogućava organizacijama da dobiju sveobuhvatan uvid u svoje mreže, identificiraju potencijalne prijetnje i brzo reaguju na sigurnosne incidente.
Nadalje, NPB-ovi sljedeće generacije podržavaju širok raspon alata za mrežne operacije i sigurnost. Ovi alati uključuju praćenje performansi mreže (NPM), sistem za otkrivanje upada (IDS), sprječavanje gubitka podataka (DLP), mrežnu forenziku i praćenje performansi aplikacija (APM), između mnogih drugih. Pružanjem potrebnih podataka o mrežnom prometu ovim alatima, organizacije mogu efikasno pratiti performanse mreže, otkrivati i ublažavati sigurnosne prijetnje te osigurati usklađenost s regulatornim zahtjevima.
Međutim, uprkos napretku u brokerima mrežnih paketa i dostupnosti širokog spektra alata za praćenje i sigurnost, još uvijek postoje slijepe tačke u praćenju mrežnog prometa. Ove slijepe tačke nastaju iz nekoliko razloga:
1. Šifriranje:Široko rasprostranjeno usvajanje protokola za šifriranje, kao što su TLS i SSL, otežalo je inspekciju mrežnog prometa u potrazi za potencijalnim prijetnjama. Iako NPB-ovi i dalje mogu prikupljati i distribuirati šifrirani promet, nedostatak uvida u šifrirani korisni teret ograničava učinkovitost sigurnosnih alata u otkrivanju sofisticiranih napada.
2. Internet stvari i Prihvatanje vlastitih uređaja (BYOD):Rastući broj uređaja Interneta stvari (IoT) i trend "Donesi svoj vlastiti uređaj" (BYOD) značajno su proširili površinu napada organizacija. Ovi uređaji često zaobilaze tradicionalne alate za praćenje, što dovodi do slijepih tačaka u praćenju mrežnog prometa. NPB-ovi sljedeće generacije moraju se prilagoditi rastućoj složenosti koju donose ovi uređaji kako bi održali sveobuhvatan uvid u mrežni promet.
3. Oblačna i virtualizirana okruženja:Sa široko rasprostranjenim usvajanjem računarstva u oblaku i virtualiziranih okruženja, obrasci mrežnog prometa postali su dinamičniji i raspršeni na različitim lokacijama. Tradicionalni alati za praćenje imaju poteškoća s hvatanjem i analizom prometa u ovim okruženjima, ostavljajući slijepe tačke u praćenju mrežnog prometa. NPB-ovi sljedeće generacije moraju uključivati cloud-nativne mogućnosti kako bi efikasno pratili mrežni promet u cloud i virtualiziranim okruženjima.
4. Napredne prijetnje:Kibernetičke prijetnje se stalno razvijaju i postaju sve sofisticiranije. Kako napadači postaju vještiji u izbjegavanju otkrivanja, organizacijama su potrebni napredni alati za praćenje i sigurnost kako bi efikasno identificirali i ublažili ove prijetnje. Tradicionalne NPB-ove i stari alati za praćenje možda nemaju potrebne mogućnosti za otkrivanje ovih naprednih prijetnji, što dovodi do slijepih tačaka u praćenju mrežnog prometa.
Da bi se riješili ovi problemi, organizacije bi trebale razmotriti usvajanje holističkog pristupa praćenju mreže koji kombinuje napredne NPB-ove sa sistemima za otkrivanje i reagovanje na prijetnje zasnovanim na vještačkoj inteligenciji. Ovi sistemi koriste algoritme mašinskog učenja za analizu ponašanja mrežnog saobraćaja, otkrivanje anomalija i automatsko reagovanje na potencijalne prijetnje. Integracijom ovih tehnologija, organizacije mogu premostiti probleme u praćenju mrežnog saobraćaja i poboljšati svoju ukupnu sigurnosnu poziciju.
Zaključno, iako su porast korištenja mrežnih paketnih brokera sljedeće generacije i dostupnost više alata za mrežne operacije i sigurnost uveliko poboljšali vidljivost mreže, još uvijek postoje slijepe tačke kojih organizacije moraju biti svjesne. Faktori poput enkripcije, IoT-a i BYOD-a, cloud i virtualiziranih okruženja, te naprednih prijetnji doprinose ovim slijepim tačkama. Da bi se efikasno suočile s ovim izazovima, organizacije bi trebale ulagati u napredne NPB-ove, koristiti sisteme za detekciju prijetnji pokretane umjetnom inteligencijom i usvojiti holistički pristup praćenju mreže. Na taj način organizacije mogu značajno smanjiti slijepe tačke u praćenju mrežnog prometa i poboljšati svoju ukupnu sigurnost i operativnu efikasnost.
Vrijeme objave: 09.10.2023.
